Dudov svilac ili bubica je uz pčelu jedan od nakorisnijih insekata u poljoprivrednoj proizvodnji. Njegova važnost seže u daleku prošlost, 3000 godina prije Krista kada su njegovu moć proizvodnje prepoznali Kinezi. Tajna proizvodnje svile je bila skrivena sve do 5 stoljeća zahvaljujući donesenoj odredbi da iznošenje živih svilaca iz Kine predstavlja najveći zločin. No, u 5. stoljeću su misionari kradomice ponijeli kukuljicu dudova prelca u bambusovom štapu do Carigrada i tako je dugo čuvana tajna napokon otkrivena i svila je postala dostupna i na tlu Europe. Već je u 6. i 7. stoljeću na području Europe razvijen obrt proizvodnje svile, a početkom 20 stoljeća najviše dudovog svila je bilo na području Italije, Francuske i Hrvatske (koja je tada bila u sastavu Austro-Ugarske monarhije).
Svila je oduvijek označavala višu klasu i gospodstvo jer je predstavljala luksuzni materijal neovisno o količini novonastalih umjetnih vlakana, a na našim područjima su njen značaj prepoznali konavljani koji su je utkali u najljepši dio tradicije, svoju narodnu nošnju i tako je postala znak identiteta Konavoske regije.
Priča o konaovskoj proizvodnji svile je priča o tradiciji nošena generacijama i priča o ljubavi prema toj tradiciji vrijednih Konavoka. Na proizvodnju svile u Konavlama prvenstveno je utjecala carica Marija Tereza koja je željela da se Habsburški dvori izjednače s raskošnim Francuskim plemstvom. No kasniji zaborav svile u ostalim područjima Europe nije pokolebao vrijedne Konaovske žene da predano nastave njenu proizvodnju. Umjeće svilarstva na područku Konavla je do domovinskog rata bilo na zavidnoj razini, mnogobrojne narodne nošnje su se generacijski prenosile i istovremeno nove izrađivale, pa su resila svaki dom u Konavlama.
Nakon rata mnoge nošnje su bile zapaljene i uništene, a dudova svilca više nije bilo na ovim područjima. Veliku ulogu odigrala je udruga „Deša“, koja je krenula u potragu za dudovim svilcem, a u potrazi su sudjelovale mnoge ženske udruge po Europi i svijetu. Nakon godinu dana dudov svilac je pronađen na jugu Francuske, na području djelovanja svilarske zadruge. Po drugi put u povijesti dudov svilac je kradomice došao na naše prostore. Borba oko povratka ovog insekta je ponovno urodila plodom, jer se 10-ak familija u Konavlima, od Vitaljine od Cavtata odmah prijavilo za ponovnu proizvodnju svile.
Riječ je o žiteljima Konavla koji su se generacijama odhranili na proizvodnji svile, i nisu željeli dopustiti da njihova tradicija padne u zaborav. Dapače, želja im je ovom oživljelom tradicijom stvoriti atrakciju za seoski turizam.
komentari (1)
lea
Odgovori