Regija otok Hvar

Destinacije Centralna Dalmacija

Općenite informacije

Ova regija obuhvaća cijeli otok Hvar koji pripada grupi srednjodalmatinskih otoka. Nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a lokacijski gledano, sjeverno od njega se nalazi otok Brač, južno od njega se nalaze Šćedro, Vis, Paklinski otoci, Korčula i poluotok Pelješac. Površine je 299,7 km2 što ga čini četvrtim hrvatskim otokom po površini. Površina otoka je uglavnom prekrivena borovom šumom što pogoduje i vinogradima koji proizvode velike količine vina. Otok Hvar je najsunčaniji hrvatski otok s bogatom povijesti. Najveća mjesta na obali otoka su: grad Hvar, Stari Grad, Jelsa i Sućuraj. Ova regija pripada pretežno ruralnoj regiji.

 

"Najsunčaniji hrvatski otok s bogatom povijesti."
Hvar, izvor: Dado Barić
Crvene stijene, izvor: Dado Barić
Glavne prirodne znamenitosti
"Paklinski otoci ili Pakleni otoci su skup vapnenačkih otoka u Jadranskom moru, nalaze se nekoliko stotina metara južno od grada Hvara."

Otočna planina sv. Nikola čiji je vrh na 628metara nadmorske visine je prava poslastica za ljubitelje hodanja i penjanja.

Špilja iznad Svete nedjelje koja je bila naseljene od neolitika.

Crvene stijene su prirodni fenomen okomito raslojenih stijena crvenkaste boje koje se strmo spuštaju u more. U slojevima vapnenca pod utjecajem mora i kiše je nastala ova predivna pojava.

Grapčeva špilja se nalazi kraj Humca, nedaleko od Jelse. Bila je kultno mjesto Neolitskih otočana (5000. – 4000. godina prije Krista). Špilja se sastoji od velike i male dvorane okružene hodnicima i manjim prostorijama.

Sveta Nedilja, Izvor: Dado Barić
Špilja iznad Svete Nedjelje, Izvor: TZ Hvar
Glavne kulturne znamenitosti

Hvarska tvrđava (fortica ili čitadela) nalazi se na brdu iznad grada Hvara i sagrađena je početkom 16. stoljeća. U tvrđavi se danas nalazi zbirka amfora i ostalih eksponata iz antike i srednjeg vijeka. Od tvrđave do gradskog trga pružaju se zidine koje su sazidane u srednjem vijeku. Tvrđava pruža prekrasan panoramski pogled na grad Hvar i Paklene otoke.

Hektorovićeva palača u Hvaru jedna je od najljepših kasno-gotičkih kuća. Počela se graditi 1463. godine i nije nikad završena.

Samostan Benediktinki u Hvaru postoji od 1664. godine, kad su iz Paga došle u Hvar dvije redovnice da bi samostan mogao započeti svoje djelovanje. Danas je poznat u cijelom svijetu po čipki od agave: koja se samo tu u samostanu njeguje, po tradiciji od prije 100-130 godina i prelazi iz generacije u generaciju.

Utvrda Fortica Hvar, Izvor: TZ Hvar
Benediktinski samostan na Hvaru, Izvor: TZ Hvar

Ostaci antičkog grada Farosa u Starom Gradu - Stari Grad (Faros) je najstariji grad na otoku i jedan od najstarijih u Europi, osnovan je od grčkih kolonizatora 384. ili 385. godine prije Krista i imao je status slobodne države (polis).

Tvrđava u Sućurju – Za vrijeme Mletačko-Turskih ratova Sućuraj je zapaljen i opljačkan tri puta pa je 1613. izgrađena ova tvrđava. Oštećena je u 2. svjetskom ratu.

Crkva sv. Ante u Sućurju sagrađena je 1663. godine. U crkvi je arheološka zbirka u kojoj se nalazi i dosta amfora koje su pronađene u moru oko Sućurja.

Svjetionik Sućuraj se nalazi na istočnom rtu otoka Hvara, a sagrađen je 1889. godine. U blizini se nalazio i drugi svjetionik s početka 19. stoljeća, koji je srušen u 2. svjetskom ratu.

Tradicija, Izvor: TZ Hvar
Tradicija, Izvor: TZ Hvar
Događanja i tradicija

Procesija "Za Križem" je nematerijalna kulturna baština koja je pod zaštitom UNESCO-a. Zapisi o ovoj procesiji datiraju iz 1658 godine i unjima se govori da se procesija već odavno odvijala na otoku Hvaru.

Na čelu procesije je križonoša bos, nosi križ pokriven prozirnim crnim velom. Križonoša ima svoje pomoćnike, pratioce, pjevače i odgovarače koji pjevaju Gospin plač, nosače "torceva" (velike svijeće) i batištradu (predvodnika procesije). Svi su obučeni u tunike bratovštine bijele boje.

Posebna zanimljivost koja se veže uz Hvar je hvarska čipka od agave. Samostan benediktinki u Hvaru danas je poznat po cijelom svijetu po čipki od agave, koja se samo tu u samostanu njeguje, po tradiciji od prije 100-120 godina i prelazi iz generacije u generaciju. Hvarska čipka od agave upisana je na UNESCO listu nematerijalne reprezentativne baštine svijeta.

Tradicija proizvodnje lavande važan je dio načina života ljudi s Hvara. Danas se na Hvaru od lavande proizvodi široka paleta suvenira, dok se nekada ranije proizvodilo samo ulje koje se onda prodavalo proizvođačima kozmetičkih preparata. Kako je otok Hvar jedan od najsunčanijih na Mediteranu, a sunce čini lavandu s Hvara tako mirisnom, ne čudi što je otok Hvar poznat i kao otok lavande.

"Samostan Benediktinki u Hvaru je poznat u cijelom svijetu po čipki od agave."


"Otok Hvar poznat je i kao otok lavande, a razlog tome je činjenica da je otok Hvar jedan od najsunčanijih na Mediteranu, a sunce čini lavandu s Hvara izrazito mirisnom."
Lavanda, Izvor: TZ Hvar
Hvarska čipka od agave, Izvor: TZ Hvar

Tradicija pčelarenja na otoku Hvaru je jako duga, a na temelju arheoloških istraživanja na Hvaru poznato je da su još rimljani med smatrali bitnom namirnicom. Među medonosnim biljkama otoka Hvara posebno se izdvajaju ružmarin, kadulja, lavanda, vrijes i planika.

Med od ružmarina je proziran i bistar, ugodnog okusa i spada u red kvalitetnijih vrsta meda.

Kaduljin med je svjetložuti med mirisa po cvijetu biljke, tražen je zbog svojstva u lječenju bolesti dišnih organa.

Lavanda je jedna od najmedonosnijih biljaka, med jako miriše i spada među bolje vrste meda. 

Što se tiče meda od vrijesa, on je mutnog izgleda i brzo se kristalizira. Planikin med je gorkastog okusa.

Hvarski med, Izvor: TZ Hvar
Gastronomija i vino

"Hvarska gregada" je tradicionalno jelo na Hvaru. Sastoji se  od nekoliko vrsta ribe s krumpirom, lukom, češnjakom, peršinom i sve začinjeno dobrim maslinovim uljem.

"Starogrojski paprenjok" sinonim je za kolač čiji nastanak datira još od davne 1167. godine. Riječ je o autohtonom hvarskom (Stari Grad) kolaču.

"Pećica na tećicu" je staro otočno jelo - desert od mladoga kozjeg sira sa šećerom ili medom.

Maraština ili rukatac je najrasprostranjenija bijela sorta grožđa u Dalmaciji jer je pogodna za sadnju u krševitim područjima koja su škrta zemljom, ali prihvaća se i u dubokom, čak i pjeskovitom tlu. Najzastupljenija je na Hvaru, a susrećemo je i na Pelješacu, Korčuli, Lastovu i području oko Šibenika. Na Hvaru osim maraštine uzgaju se sorte plavina i pošip.

Vinograd na Hvaru, Izvor: TZ Hvar
Paprenjaci, Izvor: Dado Barić

Ponuda u regiji